Kada bismo željeli da opišemo Beč u samo nekoliko riječi, uz glavni grad Austrije, bi svakako stajali epiteti kao što su najljepši i najuređeniji, sa najboljim kvalitetom i najvišim standardom života u Evropi i u svijetu. Sa nešto više od 1.7 miliona stanovnika, Beč je najveći grad Austrije i njeno političko, ekonomsko i kulturno središte, kao i jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih gradova stare Evrope.

Beč se smjestio u “srcu” Srednje Evrope, na nešto više od 1050km od Podgorice, na obalama lijepog plavog Dunava, kako ga je u drugoj polovini XIX vijeka doživio kralj valcera Johan Štraus Mlađi. Ovo je prostor kontakta krajnje zapadne tačke široke Panonske nizije i najistočnijeg dijela Alpa, najvišeg i najvećeg vijenca mlađih vjenačnih planina Zapadne Evrope. Bečki basen je zbog svojih geografskih karakteristika još u doba praistorije bio pogodan za naseljavanje, pa se i neka od najstarijih arheoloških nalazišta nalaze uz tok Dunava. Nedaleko od Beča, u selu Vilendorf, pronađen je jedan od najstarijih umjetničkih predmeta Kamenog doba – samo 11 cm dugačka figura Vilendorfske Venere, koja je po nekim pocjenama stara oko 24.000 godina, a danas nezaobilazni i najznačajniji eksponat inače prebogatog Prirodnjačkog muzeja u Beču.

U Njemačkom govornom području, ovaj grad je poznatiji pod imenom Wien, a u ostatku svijeta kao Vienna, sa korjenom u imenu keltskog naselja Vedunia, a od I vijeka prije nove ere i rimskog naselja Vindibona, pa sve do V vijeka nove ere, do kada su se ovdje zadržali Rimljani. Prostori Bečkog basena i Panonske nizije su mjesto gdje su se u IX vijeku susrele i sudarile tri velike grupe naroda: Germani sa sjevera i zapada, Mađari sa istoka i Sloveni sa svih strana svijeta i granice među narodima koje su tada postavljene, aktuelne su i danas. Naziv Beč, za ovaj divni grad koji mi danas koristimo najvjerovatnije dolazi od Mađara. Germanskim prostorima su vladale mnogobrojne moćne dinastije, a među najvažnijima i najdugovječnijima se izdvojila dinastija Habzburga, koja je obilježila istoriju Beča, Austrije, Evrope i cijelog svijeta. Habzburzi su vladali Austrijom od 1278. godine, pa do kraja Velikog rata 1918. godine i tokom većeg dijela te vladavine, Beč je bio prijestonica Nadvojvoda Austrije i Svetih rimskih careva, čineći ga jednim od najvažnijih gradova Evrope.

Beč je danas moderna prijestonica veoma bogate Austrije, u koju se “trbuhom za kruhom” slilo stanovništvo sa svih strana Srednje Evrope i Balkana, pa je uobičajeno da na bečkim ulicama čujete i prolaznike Bečlije koji govore našim jezikom, a da rade po prodavnicama i tržnim centrima po kojima je grad poznat. U ovom gradu se čovjek može osjetiti kao kod kuće, iako u stranoj zemlji.

Beč je grad mnogih arhitektonskih i svih drugih znamenitosti: slavne Opere i brojnih prestižnih pozorišta njemačkog govornog područja, parkova koji su predivni u svako godišnje doba, zatim prebogatih muzeja koje je i teško pobrojati i veličanstvenih gotičko-romaničkih crkava i baroknih palata koje prolazike ne ostavljaju ravnodušnima. Grad je podijeljen u 23 bezirka – okruga gdje svaki ima svoje ime, ali Bečlije ih uvek imenuju po broju. Glavne znamenitosti su se smjestile u 1. bezirku koji je i najstariji dio grada.

Najvažnija građevina 1. bezirka je romaničko-gotička Katedrala Svetog Stefana koja je obilježje i najfotogafisaniji objekat u gradu i glavna je rimokatolička crkva Beča. Njeni malobojni romanički ostaci se vezuju za 1137. godinu, a izgradnja današnje gotičke strukture je započeta sredinom XIV vijeka u vrijeme Rudolfa IV. Južni toranj je visok 136 metara i dominira pejzažom grada, a poznatiji je pod nadimkom “Steffl” odnosno “Mali Stefan”. Sjeverni toranj je visok 68 metara i u njemu se nalazi zvono Svete Marije, sa 20 tona najveće zvono u Austriji i drugo najveće u Evropi. Čuveni kompozitor Ludving van Betoven je veliki dio svog života proveo u Beču i dok je šetao Trgom Svetog Stefan pored Katedrale, čija su zvona u tom trenutku zvonila, on je mogao samo vidjeti ptice kako bježe sa tornja, ali ne i da čuje glasno udaranje zvona. Tada je shvatio težinu i stepen svoje gluvoće koju mu ipak nije smetala da svoja najznačajnija djela komponuje u tom periodu svog života.

Kada krenete od Stephansdoma u šetnju ulicama Graben i Kohlmarkt prema kompleksu Hofburg, vidjećete sjajne palate i prodavnice najskupljih robnih marki, pogotovo u Ulici Kohlmarkt. Tu je poslastičarnica Demel koja se ponosi dugom tradicijom i činjenicom da su za obližnji Hofburg proizvodili poslastice, i uz Hotel Sacher, to je jedino mjesto gdje možete probati pravu Sacher tortu. Tu je i prodavnica Julius Meinl, najpoznatijeg bečkog proizvođača kafe. Za jedistveni bečki doživljaj u trenutku predaha od šetnje, možete probati Sacher tortu u kombinaciji sa bečkom kafom, koja je slična kapućinu i poznatijom kao Wiener Melange i u poslastičarnicama Aida kojih ima po cijelom gradu. Mjesto poznato po najukusnijim sendvičima i tradicijom dugom preko 100 godina je restoran Treszniewski u Ulici Graben, a ukoliko želite nešto “sa nogu” da prezalogajite, preporučujemo vam kobasicu sa brojnih kiosaka. Obavezno probajte kobasicu sa sirom – käsekrainer.

Hofburg je dvorski kompleks u kojem su živjeli Habzburzi i tokom vjekova vladavine, ovdje su donešene brojne odluke koje su uticale i na Balkan i na cijeli svijet. Kako je koji vladar dolazio, kompleks se neprekidno gradio i nadograđivao u periodu od kraja XIII vijeka, pa sve do kraja Prvog svetskog rata. Najveći dio kompleksa se može posjetiti, sem jednog krila u kojem se nalazi zvanična rezidencija Predsednika Austrije. Neue Burg je najnovije krilo kompleksa čija je izgradnja završena 1916. godine i ona gleda prema Helden platzu – u prevodu, Trgu heroja na kojem enalaze dvije konjaničke statue slavnih Habzburških vojskovođa – princa Eugena Savojskog i nadvojvode Karla. Sa balkona te palate se 15. marta 1938. godine, obratio Adolf Hitler svojim Bečlijama i proglasio prisajedinjenje Austrije Trećem rajhu. U toj palati se nalazi Muzej etnologije u čijoj se riznici nalazi čuvena Montezumina perjanica, u posjedu Habzburga još od 1575. godine. Najstarije je Švajcarsko krilo – Schweizerhof sa gotskom kapelom u kojoj pjeva Hor bečkih dječaka, a najznačajniji dio je Schatzkammer, odnosno Carska riznica u kojoj se čuvaju simboli carske moći kao što su kruna Svetog rimskog cara, koplje Svetog Longina, žezlo, orba, habzburška kruna Rudolfa II i brojne druge dragocjenosti. Danas su veoma posjećeni i Apartmani Franje Josifa i njegove supruge Elizabete poznatije pod nadimkom Sisi, kao i Španska škola jahanja koja se diči nevjerovatnim talentom jahača i sjajnim treningom koji prolaze predivni konji lipicaneri.

Nasupot Hofburgu, smjestila su se dva veličanstvena muzeja – već pomenuti Pirodnjački muzej i Muzej istorije umjetnosti. Sem Vilendorfske Venere, u Prirodnjačkom muzeju treba da vidite i poklon koji je Marija Terezija poklonila svome suprugu Francu Stefanu Lotarinškom – “buket cvijeća” napravljen od 2102 dijamanta i 761 poludragih kamenčića. Zanimljivi su i meteoriti, minerali, dinosurusi, preparrane životinje… U Muzeju istorije umjetnosti možete vidjeti umjetnička djela najpoznatijih svjetskih slikara: van Ajka, Rafaela, Direra, Ticijana, Tintoreta, Brojgela Starijeg, Arčimbalda, Karavađa, Rubensa, Rembranta, Velaskeza i Vermera i njegove slavne slike “Alegorija umjetnosti”. Veoma je poznata i kolekcija egipatske, grčke i rimske skulpture.
Ulica koja okružuje 1. bezirk i stari centar grada dugačka je 3,6 kilometara i zove se Ring. Do sredine XIX vijeka, tu su se nalazile zidine koje su štitile Beč od dvije turske opsade (1529. i 1683.godine), kao i od brojnih ostalih napadača, da bi bili srušene poslije Bečke pobune 1848. godine, po naredbi Franje Josifa. Na mjestu nekadašnjih zidina, od druge polovine XIX vijeka se grade velelepne palate i hoteli, muzeji, neoklasicistički Parlament Austrije, neogotička Gradska kuća Beča, neorenesansno Gradsko pozorište i Državna opera, Univerzitet, Zavjetna crkva... na Ringu se nalazi i poznati kafić Landtmann u koji je često svraćao i slavni Bečlija Sigmund Frojd, koji je živeo nedaleko sve do dolaska nacista 1938. godine kada bježi u London.

Nedaleko od Ringa se nalazi Belvedere, možda i najljepši barokni dvorac Beča. Ovaj dvorac je početkom XVII veka gradio princ Eugen Savojski, na zemljištu koje je dobio od Habzburga na poklon, za vjerno služenje i uspješno vojevanje potiv Turaka i ostalih neprijatelja Habzburga. Danas se tu nalazi Galerija austrijskog slikarstva sa najpoznatijom slikom “Poljubac” čuvenog Gustava Klimta, a tu si i djela van Goga, Monea, Kokoške i Šilea.
Nekoliko kilometara od centra grada se nalazi dvorski kompleks Šenbrun, u prevodu “lijepi bunar”, poznat po ogromnom dvorcu sa 1441 prostorijom, zatim velikim parkovskim površinama, Neputnovoj fontani, Glorijetama i najstarijem zološkom vrtu u svijetu. Najveći dio današnjeg dvoca je iz vremena Marije Terezije građen u stilu rokokoa. U ovom dvorcu su Habzburzi najčešće boravili, malo izmješteni od strogih pravila dvorskog života u Hofburgu, sa lagodnijim načinom života. Najveći dio svog života u ovom dvorcu je proveo Franjo Josif, tu se rodio, tu je i umro i veliki deo današnjeg uređenja unutrašnjosti i namještaja se vezuju za njegov period vladavine. Kao malo koji ZOO u svijetu, Bečki zološki vrt se ponosi parom pandi koje su njegovi stanovnici. Neizbježna je šetnja parkom do Glorijeta, od koje se pruža lijep pogled na ovaj dio Beča. Najpoznatiji kafić Šenbruna je Residenz, u kojem možete probati još jedan austrijski specijalitet apfelstrudel, odnosno štrudlu sa jabukama, najčešće u kombinaciji sa prelivom od vanile ili kuglom sladoleda.

Za kraj, Beč je već godinama u vrhu liste gradova najboljih za život. Ovdje je javni prevoz doveden do savršenstva, od čistih i redovnih autobusa i tramvaja, do U bahn-a koji vas brzo prebace od jednog do drugog kraja grada, kao i S bahn-a koji sjajno povezuje periferiju i okolinu Beča. Standard života je poprilično visok, među najvišim u Evropskoj uniji. Kulturna ponuda je nepresušna, sa dostupnim svim sadržajima koji se danas podrazumijevaju za kvalitetan život u čistom i urednom velikom gradu sa niskom stopom kriminala. Ovo je tek djelić priče o ovom gradu. Na vama je da posjetite ovaj zaista čarobni grad i otkrijete još toliko toga.

Vaš vodič – Saša Kukić ✍️